Župa Gospe Fatimske i samostan sestara dominikanki svete Katarine sijenske sa splitskih Škrapa, organizirali su župno hodočašće u nacionalno svetište blaženog Augustina Kažotića u Trogiru koje se održalo u subotu 26. ožujka. 2022. godine. Hodočašća su poseban vid pobožnosti, u kojem se pojedinac ili kršćanska zajednica odlučuje na putovanje prema nekom svetištu, koje je udaljeno od mjesta stanovanja. Organizirano je kao priprava za proslavu 700. obljetnice smrti blaženog Augustina Kažotića (1323.-2023.) Na hodočašće su sa splitskih Škrapa krenula dva autobusa sa oko stotinjak vjernika, dok je dio vjernika čekao u Trogiru.
Po dolasku u Trogir hodočasnici su posjetili trogirsku katedralu svetog Lovre. Nakon razgledavanja katedrale uz stručno vođenje turističkog vodiča, hodočasnici su se uputili do samostana sestara benediktinki.
Samostan svetog Nikole najstariji je benediktinski samostan s kontinuiranim djelovanjem u Hrvatskoj, osnovan je 1064. Sestre benediktinke su radosno dočekale hodočasnike i otvorile im svoju samostansku umjetničku zbirku “Kairos” s vrijednim povijesnim, vjerskim i liturgijskim eksponatima.
Slijedeća hodočasnička postaja je bila samostan i svetište blaženog Augustina Kažotića, gdje nas je dočekao prior fr. Petar Galić. Fr. Ante Kazoti prior dominikanskog samostana svetog Petra Veronskog u Starigradu na otoku Hvaru nas je ukratko upoznao sa životom blaženog Augustina Kažotića.
Blaženi Augustin Kažotić se rodio se u Trogiru od kršćanskih roditelja nedaleko od dominikanskog samostana. Kao mladić je stupio u dominikanski red u Splitu. Poglavari ga uvidjevši njegovu sposobnost 1287. šalju na studij u Pariz. S kardinalom Boccasini 1301. godine odlazi u Budim gdje je trebao pripremiti dolazak na ugarsko-hrvatsko prijestolje Karla Roberta Anžuvinca. Nakon što je sardina Boccasini posta papom Benediktom XI. imenuje Augustina zagrebačkim biskupom 1303. godine.
Augustin unapređuje organizaciju biskupije, zahtijeva od svećenika solidan studij, u liturgiji utemeljuje takozvani Zagrebački obred, održao je tri sinode, obilazi župe svoje biskupije. Godine 1318. ide papi Ivanu XXII. u Avignon da ga obavijesti o zlouporabama kralja. Kralj mu nije dozvolio povratak, a papa ga šalje za biskupa u Luceri. Umro je od posljedica atentata 1323. godine u Luceri, gdje mu je grob.
U klaustru samostana je održan križni put koji je predvodio škrapski kapelan don Ivan Zovko, za vrijeme kojega su u crkvi ispovijedala braća dominikanci.
Svetu Misu je predvodio fr. Ante Kazoti uz koncelebraciju don Ivana i fr.Petra. Poslužitelji kod oltara su bili škrapski ministranti, a preko Mise je pjevao mješoviti zbor sa Škrapa pod vodstvom s.Pavle. Za ovo prigodu zbor je izveo dvije nove skladbe u čast blaženom Augustinu koje je uglazbio don Šime Marović kapelnik splitske katedrale.
Augustine blaženi
Augustine blaženi, Presvijetla zvijezdo hrvatska,
Pobožnih svojih zemljaka hvale i molbe poslušaj!
U svoj se vrati zavičaj, Božje riječi sjemenje
Ko zora rujne trakove Sipa na pune pregršti.
Daj da nas minu nevolje, Nesloga neka nas ne kolje,
Zdravlje isprosi živima, A vječni pokoj mrtvima.
Uz rosu Božje milosti daj da nas rese kreposti,
kada sa svijeta pođemo, moli da bogu dođemo.
Presveto Trojstvo slavimo, Oca sa Sinom hvalimo.
Svetoga Duha častimo, skupno im slava kličemo.
Hvali slavi
Hvali, slavi pjesmom diči, Augustinu svetom kliči,
slavnom svojem biskupu.
Augustin naša slava, okrunjena njeg’va glava,
vijencem pravde vječite.
Pred plašt svečev, puče vrli, Augustinu smjerno hrli,
molitve mu izručaj.
Daj nam zdravlje, mir i sreću, svakog dana uvijek veću,
ravnaj našom sudbinom.
Našu lijepu domovinu preporučaj Božjem Sinu,
da vjerna ostane.
Tjeraj zloću, ništi boli, Svemogućeg za nas moli,
vječni spas da podari.
Hodočašću su se pridružile i sestre dominikanke iz samostana svetog Martina u Splitu. Hvala svima koji su se trudili oko organizacije hodočašća, a posebno s.Fidelis i don Ivanu Zovku.
Dio misnog slavlja pogledajte na:
Petar Mrđen
