Čovjekova sreća –
istraživao sam njezine najdublje razloge,
i pronašao:
Razlog sreće nije u novcu,
u imetku ili raskoši,
nije u dokolici ni u poslovnosti,
nije u uspjehu ni uživanju.
Kod sretnih ljudi kao razlog sreće
uvijek sam pronašao duboku sigurnost,
spontanu radost u malim stvarima
i veliku jednostavnost.
Phil Bosmans
Ovogodišnja proslava Pedesetnice, dana kada su apostoli u molitvi s blaženom Djevicom Marijom primili dar Duha svetoga, pada na posljednji dan mjeseca svibnja. To je mjesec tradicionalno posvećen Blaženoj Djevici Mariji u kojem molitva krunice postaje sastavnica svakodnevice, a k tome 31. svibnja je u Zagrebu dan proslave zaštitnice grada Zagreba, Gospe od Kamenitih vrata. Zlatna nit koja povezuje sve te događaje je jednostavnost. Jednostavnost je temeljno obilježje Boga, štoviše Bog jest jednostavnost, pisao je sv. Toma Akvinski. Naime, ”jedino u njemu bit nije različita od njegova bitka. Prema tome, njegova je bit njegov bitak” (Sth I, q. 3, a. 4.). Znamo li pak da sve stvoreno teži svome izvoru kao svojoj svrsi, tada na ovoživotnom putovanju sreću dosežemo u svetosti, tj. u ozbiljenju težnje biti savršeni poput Oca našega na nebesima (Mt 5, 48), a u vječnosti ćemo pak jednostavno Boga gledati.
Bog je jednostavan i u njemu nema složenosti, Bog transcendira složenost. Bogu su i pogreške i grijesi prigode, ne za propast, već za rast u dobru. Bogu je i neprilika prilika. Mi smo složena bića, složevine materije i forme, tijela i duše i dio smo složenih struktura međuljudskih odnosa u zajednicama i društvu. Složenosti u koje smo uronjeni često postaju naše tamnice, bivamo zarobljeni našim težnjama ili strahovima, odnosima, zahtjevima zajednice u kojoj živimo ili politikama koje se nadvijaju nad nas. Uronjeni u složenost i mi sami često postajemo složeni, složeni u zahtjevima i odnosima, riječima i djelovanju, emocionalno skučeni, te nam granice naše spoznaje i naših viđenja sebe i drugih poput magle zakrivaju Boga, jednostavnost i radost života.
No, Bog nas poziva na jednostavnost koja otvara za druge i drugačije, jer svi su sinovi Božji (usp. Gal 3, 26). Pozvani smo biti jednostavni ljudi, sretni ljudi, ljudi svjesni vlastitih ograničenosti i potrebe drugoga, Boga i čovjeka. Pozvani smo na jednostavnost koja od dvoga čini jedno, jednu misao (Fil 2, 5), biti jednog srca i iste misli. Jednostavnost koja i od neprilike čini priliku za dobro, pa kada dođeš k sebi učvrsti braću (Lk 22, 9). Božje misli, nisu naše misli, jer ti si Petre stijena (Mt 16;18), Bog nadilazi složenost i u nestalnom Petru vidi stijenu Crkve. Jednostavnost je preduvjet za dar Duha Svetoga, za radost. Ne postoji nezadovoljan, mrzovoljan i nesretan navjestitelj Radosne vijesti. Pozvani smo živjeti u jednostavnosti srca jer jedino se jednostavno srce, srce poput Marijina, može izdići iznad složenosti. Jednostavno srce otvoreno je primiti druge, primiti Boga i njegov dar Duha Svetoga. Jednostavno srce otvara prostor Bogu da svojom svjetlošću rasvijetli svijet u kojem živimo. Jednostavnim srcem razlivena je Božja ljubav (usp. Rim 5,5; 10,11) i ono ima Božje oči.
s. Ivana Pavla, OP
