Govori stručni suradnik Ispis

KAKO POMOĆI DJETETU U PRILAGOĐAVANJU

Polazak u vrtić velika je promjena i uzbudljiv događaj u životu vas i vašeg djeteta. Većina djece prvi put se odvaja od svojih roditelja, treba se prilagoditi na nova lica, novi prostor, ritam življenja, usvojiti nove navike…
Te velike promjene kod djeteta izazivaju strah od nepoznatog, a posebno strah od odvajanja od roditelja.
Stoga, pomozite vašem djetetu već sada, kako bi mu i ti prvi dani u vrtiću protekli što ugodnije i vedrije.


Nekoliko savjeta:

• Prošećite povremeno s djetetom oko vrtića, razgovarajte o vrtiću i zajednički se radujte skorom polasku!
• Ohrabrite dijete, istaknite pozitivno, npr. «Čekaju te djeca, igračke, bit će ti zabavno…»
• Kreirajte pozitivna očekivanja, radoznalost i stavove, kod sebe i djeteta.
• Pri tome budite konkretni, uvjerljivi i realni – u vrtiću nije sve super. U vrtiću se dijeli pažnja, prostor, igračke…
• Poželjno je uskladiti raspored aktivnosti kod kuće s rasporedom aktivnosti u jaslicama/vrtiću.



PRVIH DANA U VRTIĆU/JASLICAMA:


• Planirajte nekoliko dana godišnjeg odmora, kako biste bili s djetetom u periodu prilagodbe.
• Omogućite djetetu postupno produžavanje boravka (prvih dana nekoliko sati; za djecu od 12 mjeseci do 3 godine i kraće, a kasnije duže – maksimalno po 10 sati).
• Dopustite mu da, ako to želi, ponese u vrtić omiljenu igračku ili predmet (osjećat će se sigurnije ako uz sebe ima nešto «od kuće»).
• Izbjegavajte preduga i pretjerano «emocionalna» opraštanja s djetetom – time bespotrebno opterećujete i dijete i sebe.
• Dođite po dijete u vrijeme u koje ste mu obećali doći. Nipošto nemojte kasniti. Ne držite li se dogovora, dijete će postati nesigurno i nepovjerljivo.
• U tijeku prilagodbe važan je redoviti polazak vrtića, jer izostajanjem djeteta vrijeme prilagodbe se produžava.



I OVO JE VAŽNO:


• Prilikom dolaska u vrtić, dijete uvijek mora biti zdravo (ne smije bolovati ni od kakvih zaraznih bolesti).
• Liječničku potvrdu da dijete može u vrtić/jaslice ( ne stariju od mjesec dana) OBVEZNO, prilikom prvog dolaska uručite odgojiteljima vašeg djeteta. Bez liječničke potvrde dijete ne može ući u grupu (zbog vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih).


PRVOG DANA treba donijeti: papuče, rezervnu odjeću i pelene (ako je potrebno). Slijedećih dana, vrlo vjerojatno, trebat će mu i pidžama, pasta i četkica za zube, papirnate maramice i ručnici (podrobnije informacije dobit ćete od odgojitelja na prvom roditeljskom sastanku i na kutićima za roditelje -  uz ulaz u prostor grupe).


Važno je s odgojiteljima svakodnevno izmjenjivati informacije o djetetovom ponašanju i reagiranju kod kuće, odnosno u vrtiću.
Pohvalite, gradite i njegujte komunikaciju povjerenja i suradnje sa odgojiteljicama vašeg djeteta.
BRIGA ZA DIJETE NAŠA JE ZAJEDNIČKA BRIGA.

 


PRIPREMLJENOST DJETETA ZA ŠKOLU


OBITELJ
važan čimbenik pripremljenosti
za školu

 

Obitelj ima odgojnu funkciju.
Moć obiteljskog odgoja je velika jer je to intimna zajednica u kojoj su članovi povezani toplim emocionalnim vezama -  u obitelji dijete uči identifikacijom (“želim biti kao mama, kao tata…”)
BITNO JE U DJETETA BUDITI MOTIVACIJU, VOLJU, ŽELJU i NASTOJANJE DA NAUČI i SAVLADA NEŠTO NOVO
učenje traje čitav život – stoga je u djeteta potrebno usaditi ljubav prema učenju
svaki roditelj želi:
1. da dijete dobro uči
2. da se uspješno uključi u društvo
3. da se maksimalno afirmira u životu


VAŽNO!
DOBRA SURADNJA VRTIĆA i OBITELJI

 
Nikada nemojte plašiti dijete školom – “Vidjet ćeš ti tamo, dobit ćeš jedinicu, ići ćeš u kut, …”
Školu treba predstaviti u realnom svjetlu – “Sva djeca idu u školu – ona nam pomaže da postanemo veliki!”


UČINIT ĆEMO ZAJEDNO
•   djecu ćemo odgajati u poticajnoj sredini
•   POZITIVNA EMOCIONALNA POTPORA DJETETOVIM NASTOJANJIMA
•   OSIGURATI HRANJIVU ISHRANU S DOVOLJNO VITAMINA, MINERALA, PROTEINA i KALORIJA
•   STIMULIRAT ĆEMO SVA DJETETOVA OSJETILA
•   PONUDIT ĆEMO MU NIZ IZAZOVA KOJI NISU NI PRELAGANI NI PRETEŠKI ZA NJEGA
•   OMOGUCIT ĆEMO DJETETU STJECANJE SOCIJALNIH UMIJEĆA
•   POTICAT ĆEMO ŠIROK RASPON VJEŠTINA I AKTIVNOSTI U MENTALNOM, TJELESNOM, ESTETSKOM, DRUŠTVENOM i EMOCIONALNOM ASPEKTU
•   DAT ĆEMO DJETETU DA BIRA MNOGE SVOJE AKTIVNOSTI
•   PRUŽIT ĆEMO MU PRILIKU ZA SAMOSTALNOST
•   DAT ĆEMO MU PRAVO DA PONEKAD POGRIJEŠI
•   STVORIT ĆEMO UGODNU ATMOSFERU KOJA POTIČE ISTRAŽIVANJE i ZABAVU PRI UČENJU
•   DIJETE ĆE BITI AKTIVAN SUDIONIK, A NE PASIVAN PROMATRAČ
•   učenje je najdjelotvornije kada je zabavno



KAKO ĆETE PRIPREMITI SVOJE DIJETE
ZA UČENJE ČITANJA i PISANJA


•   budite primjer čitanja
•   čitajte s djetetom slikovnice uz objašnjavanje
•   čitajte s djetetom tako da vam ono sjedi u krilu ili do vas
•   čitajte pjesmice u rimi
•   objašnjavajte djetetu natpise u okolini
•   potičite njegovo samostalno razgledavanje slikovnica i knjiga
•   potičite djetetovo igranje slovima
•   potičite šaranje, pisanje i crtanje
•   pridajte važnost njegovom potpisu
•   posjetite s djetetom knjižnicu
•   kad vi nešto čitate, dajte i djetetu da čita, kad vi nešto pišete, dajte njemu da crta ili da glumi pisanje

ČITAJTE S DJETETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (10 – 20 MIN)
NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH i LJUBAV


VJEŽBE VIDNO – MOTORNE KOORDINACIJE
•   izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova kružnih oblika, izrezivanje složenijih oblika
•   sastavljanje – igra sa sitnijm kockicama i predmetima
•   trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova
•   svakodnevne aktivnosti: zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće,…
•   igre tipa "origami" – presavijanje papira
•   dopustiti glumljenje pisanja i čitanja

 

POKUŠAJTE KOD KUĆE
•   igrati se rimom (stonoga – bosonoga)
•   tražiti od djeteta da prepozna prvi ili zadnji glas koji je čulo u nekoj rijeci
•   tražite od djeteta da vam ispriča priču pa je zapišite pred njim
•   ohrabrite pokušaje djeteta da piše pismo (baki, razglednicu s odmora). Pismo možete zajedno poslati.
•   njegujte humor! Neka vam ispriča što bi se dogodilo npr. kad bismo šećerili iz staklenke na kojoj piše sol!?
•   vježbajte pričanje i prepričavanje. Djeca vole slušati priče o tome što je bilo dok su bili mali ili doživljaje iz vašeg djetinstva. Tražite od djeteta da vam prepriča netom pročitanu priču služeći se slikama iz slikovnice
•   NE PROPUSTITE POHVALITI SVOJE DIJETE


PRIPREMLJENOST DJETETA ZA ŠKOLU


•   Optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa


OBUHVAĆA:

KRONOLOŠKA DOB:
•  sva djeca rođena od 1. travnja tekuće godine i 31. ožujka naredne godine su školski obveznici
•  ALI – kronološka dob nije jedini prihvatljivi kriterij upisa u školu


TJELESNA ZRELOST
•  dijete mora doseći određenu biološku razvojnu razinu kako bi moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi (npr. put od kuće do škole, teška đačka torba…)
•  visina (prosječno za dječake 120, a za djevojčice 117 cm)
•  težina – prosječno oko 20 kg
•  dobra razvijenost osjetnih organa, naročito vida i sluha
•  stupanj okoštavanja, mišićna snaga, pojava trajnih zubica
•  tjelesnu zrelost utvrđuje liječnik pri upisu u školu 


ZRELOST PSIHOMOTORIKE
•  usklađivanje određene vrste pokreta s osjetnim podacima koje dijete prima putem osjetnih organa iz svoje okoline
•  uspostavljena lateralizacija – ljevaštvo / dešnjaštvo / ambidekstrija
•  psihomotorne vještine su ČITANJE i PISANJE


EMOCIONALNA ZRELOST
•  djetetove emocionalne reakcije primjerene su situaciji
•  važna je EMOCIONALNA KONTROLA
•  odgajanje emocionalne kontrole znači razvijanje navika u emocionalnom ponašanju
•  učenje da se neke emocije prikriju ili izraze s manje intenziteta nego što su doživljene (posebice bijes, srdžba) tako da budu prihvatljive okolini
•  uspostavljanje emocionalnih kočnica u nama
•  bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno


SOCIJALNA ZRELOST
•  povezana s emocionalnom zrelošću
•  označava prilagodbu na društvene norme
•  važni su procesi imitacije i identifikacije
•  dijete od odraslog MORA čuti da je dobro pomagati drugima, da ponekad treba popustiti…


INTELEKTUALNA ZRELOST
•  obuhvaća razvijenost psihičkih funkcija
•  bitna je dobra razvijenost govora – dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tuđi govor
•  pamćenje – ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logičkih veza
•  inteligencija – postoji sedam vrsta inteligencije:

1. verbalna
2. matematičko – logička
3. specijalna
4. glazbena
5. vizualna
6. interpersonalna
7. intrapersonalna

DOPUSTITE SVOM DJETETU DA NEKU INTELIGENCIJU IMA JAČE, A NEKU MANJE RAZVIJENU
•  pažnja – prije polaska u školu pažnja je nenamjerna i traje 15 – 20 minuta ako je sadržaj djetetu zanimljiv.
•  Kasnije pažnja postaje namjerna te olakšava učenje, pamćenje i aktivno spoznavanje.
•  Vježbati tako da od djeteta zahtijevamo da obrati posebnu pažnju na određene aspekte nekog predmeta (pr. boju, zvuk, oblik …)
•  mišljenje – zahvaćanje odnosa i veza među stvarima i pojavama koje djeca opažaju, ali i predviđanje tih odnosa bez ranije stečenog iskustva
•  bitno je da dijete ima osnovne pojmove o vremenu i prostoru te o količinskim odnosima (pr. jučer – danas – sutra; iznad – pored – lijevo – desno; puno – malo)



Ni jedna ptica ne stremi previsoko, ako leti vlastitim krilima.  ( Perry Good )