Obrana doktorskog rada Ivana Armande Ispis
Četvrtak, 30 Siječanj 2020 19:49

2020-1-30Na KBF-u u Zagrebu, u srijedu 29. siječnja 2020., obranio je lic. theol. Ivan Armanda svoj doktorski rad Povijest samostana dominikanskih picokara sv. Martina u Splitu, pred Povjerenstvom koje je imenovalo Fakultetsko vijeće Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Članovi Povjerenstva bili su: doc. dr. sc. Franjo Velčić, predsjednik; prof. dr. sc. Mijo Korade, vanjski član; izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković, predloženi mentor-član. Povjerenstvo je doktorski rad i izlaganje Ivana Armande ocijenilo najvišom ocjenom, Summa cum laude.


Svi nazočni na izlaganju doktoranda Armande popratili su ovu ocjenu burnim, iskrenim pljeskom, što je bio dokaz potpunog slaganja s izrečenim pohvalama.
U sažetku doktorskoga rada autor je iznio bitne točke svoga istraživanja.


„Povijest zajednice dominikanskih trećoredica u samostanu sv. Martina u Splitu središnja je tema ovoga rada, koji je podijeljen na dva dijela. U prvome se donose razjašnjenja termina specifičnih za tematiku kojom se rad bavi (rekluze, picokare, manjurice, mantelate), potom se prikazuju razlozi i načini nastajanja i nestajanja picokarskih zajednica na području današnje Splitske metropolije, donosi se povijesni pregled zajednica dominikanskih picokara na tom području s posebnim osvrtom na samostane sv. Mihovila u Splitu, sv. Vinka u Starom Gradu na Hvaru i sv. Mihajla kraj Stona te na lik i djelo dominikanske trećoredice Ozane Kotorske, prve hrvatske blaženice. U drugom dijelu rada iznosi se detaljni kritički prikaz povijesti samostana sv. Martina u Splitu, podijeljen u dvije cjeline: prva obuhvaća razdoblje od najstarijega spomena rekluza uz crkvicu sv. Martina 1343. do priključenja samostana Kongregaciji sv. Anđela čuvara 1905. godine, a druga cjelina obuhvaća povijest samostana u sastavu rečene Kongregacije. U radu se dokazuje da su uz crkvicu sv. Martina prvo živjele rekluze, a potom picokare koje su se najkasnije potkraj 15. ili na početku 16. st. priključile Trećemu dominikanskom redu. Prateći kronološki slijed, analiziraju se usponi i padovi ove zajednice i čimbenici koji su na to utjecali. Kako je samostan 1905. ušao u sastav novoutemeljene Kongregacije sv. Anđela čuvara, kritički se analizira uloga samostana kod utemeljenja Kongregacije, a potom se kronološki izlaže njegova povijest u sastavu Kongregacije do 21. stoljeća. Pritom su posebna poglavlja posvećena filijalama sestara dominikanki utemeljenima u Splitu između dvaju svjetskih ratova, filijali koja je utemeljena u samostanu splitskih dominikanaca nakon Drugoga svjetskoga rata i ulozi samostana sv. Martina kod gradnje današnjega samostana sv. Katarine Sienske na splitskim Škrapama. Na kraju rada donosi se popis samostanskih poglavarica, popis preminulih članica samostana i statistički podatci o samostanu – sve to za razdoblje od 1905. godine do 21. stoljeća.“

 

Bilješke o autoru


Ivan Armanda (Split, 8. XI. 1984.) završio je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju Don Frane Bulić u Splitu 2003., a u Zagrebu je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu diplomirao 2009. i 2013. obranio licencijatski rad Povijest samostana sestara dominikanki Gospe od Ružarija u Šibeniku. Od 2011. zaposlen je u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, u redakciji Hrvatskoga biografskog leksikona, gdje od 2017. samostalno uređuje struku religija. Redoviti je član Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” od 2012. i član njegova Upravnog odbora od 2016. te član Hrvatskoga mariološkoga instituta od 2019. Sudjelovao je na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te u časopisima i zbornicima objavio više znanstvenih radova, u kojima se ponajviše bavi biobibliografijama hrvatskih svećenika, redovnika i redovnica, njihovim prinosima hrvatskoj vjerskoj, znanstvenoj, kulturnoj i književnoj baštini te ulogom u crkvenim i društvenim zbivanjima. Autor je četiri samostalna djela te više leksikografskih članaka u izdanjima Srpski biografski rečnik (sv. 5, Novi Sad, 2011.), Filozofski leksikon (Zagreb, 2012.), Hrvatski biografski leksikon (sv. 8, Zagreb, 2013.) i Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (sv. 13, Subotica, 2017.).


Novom doktoru znanosti Ivanu Armandi iskrene čestitke!

 

s. Slavka Sente