Obrana doktorskog rada Ivana Armande Ispis
Četvrtak, 30 Siječanj 2020 19:49

2020-1-30Na KBF-u u Zagrebu, u srijedu 29. siječnja 2020., obranio je lic. theol. Ivan Armanda svoj doktorski rad Povijest samostana dominikanskih picokara sv. Martina u Splitu, pred Povjerenstvom koje je imenovalo Fakultetsko vijeće Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

Članovi Povjerenstva bili su: doc. dr. sc. Franjo Velčić, predsjednik; prof. dr. sc. Mijo Korade, vanjski član; izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković, predloženi mentor-član. Povjerenstvo je doktorski rad i izlaganje Ivana Armande ocijenilo najvišom ocjenom, Summa cum laude.


Svi nazočni na izlaganju doktoranda Armande popratili su ovu ocjenu burnim, iskrenim pljeskom, što je bio dokaz potpunog slaganja s izrečenim pohvalama.
U sažetku doktorskoga rada autor je iznio bitne točke svoga istraživanja.


„Povijest zajednice dominikanskih trećoredica u samostanu sv. Martina u Splitu središnja je tema ovoga rada, koji je podijeljen na dva dijela. U prvome se donose razjašnjenja termina specifičnih za tematiku kojom se rad bavi (rekluze, picokare, manjurice, mantelate), potom se prikazuju razlozi i načini nastajanja i nestajanja picokarskih zajednica na području današnje Splitske metropolije, donosi se povijesni pregled zajednica dominikanskih picokara na tom području s posebnim osvrtom na samostane sv. Mihovila u Splitu, sv. Vinka u Starom Gradu na Hvaru i sv. Mihajla kraj Stona te na lik i djelo dominikanske trećoredice Ozane Kotorske, prve hrvatske blaženice. U drugom dijelu rada iznosi se detaljni kritički prikaz povijesti samostana sv. Martina u Splitu, podijeljen u dvije cjeline: prva obuhvaća razdoblje od najstarijega spomena rekluza uz crkvicu sv. Martina 1343. do priključenja samostana Kongregaciji sv. Anđela čuvara 1905. godine, a druga cjelina obuhvaća povijest samostana u sastavu rečene Kongregacije. U radu se dokazuje da su uz crkvicu sv. Martina prvo živjele rekluze, a potom picokare koje su se najkasnije potkraj 15. ili na početku 16. st. priključile Trećemu dominikanskom redu. Prateći kronološki slijed, analiziraju se usponi i padovi ove zajednice i čimbenici koji su na to utjecali. Kako je samostan 1905. ušao u sastav novoutemeljene Kongregacije sv. Anđela čuvara, kritički se analizira uloga samostana kod utemeljenja Kongregacije, a potom se kronološki izlaže njegova povijest u sastavu Kongregacije do 21. stoljeća. Pritom su posebna poglavlja posvećena filijalama sestara dominikanki utemeljenima u Splitu između dvaju svjetskih ratova, filijali koja je utemeljena u samostanu splitskih dominikanaca nakon Drugoga svjetskoga rata i ulozi samostana sv. Martina kod gradnje današnjega samostana sv. Katarine Sienske na splitskim Škrapama. Na kraju rada donosi se popis samostanskih poglavarica, popis preminulih članica samostana i statistički podatci o samostanu – sve to za razdoblje od 1905. godine do 21. stoljeća.“

 

Bilješke o autoru


Ivan Armanda (Split, 8. XI. 1984.) završio je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju Don Frane Bulić u Splitu 2003., a u Zagrebu je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu diplomirao 2009. i 2013. obranio licencijatski rad Povijest samostana sestara dominikanki Gospe od Ružarija u Šibeniku. Od 2011. zaposlen je u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”, u redakciji Hrvatskoga biografskog leksikona, gdje od 2017. samostalno uređuje struku religija. Redoviti je član Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” od 2012. i član njegova Upravnog odbora od 2016. te član Hrvatskoga mariološkoga instituta od 2019. Sudjelovao je na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te u časopisima i zbornicima objavio više znanstvenih radova, u kojima se ponajviše bavi biobibliografijama hrvatskih svećenika, redovnika i redovnica, njihovim prinosima hrvatskoj vjerskoj, znanstvenoj, kulturnoj i književnoj baštini te ulogom u crkvenim i društvenim zbivanjima. Autor je četiri samostalna djela te više leksikografskih članaka u izdanjima Srpski biografski rečnik (sv. 5, Novi Sad, 2011.), Filozofski leksikon (Zagreb, 2012.), Hrvatski biografski leksikon (sv. 8, Zagreb, 2013.) i Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (sv. 13, Subotica, 2017.).


Novom doktoru znanosti Ivanu Armandi iskrene čestitke!

 

s. Slavka Sente

 

Himna jubileja Reda

You must have Flash Player installed in order to see this player.

Orebić - Kuća odmora

Jubilej Reda - vijesti

Stranice blažene Ozane

Meditacije

Ave Maria

Dječji vrtić Anđeli Čuvari

Dječji vrtić Blažena Hozana

Dječji vrtić Blažena Hozana - Šibenik