Pustiti Bogu da bude Bog Ispis
Subota, 22 Lipanj 2019 11:01

2019-6-23 Custom 2Abraham, prvi Kristovi učenici, sv. Pavao, brojnih svetci, ali i farizeji, legalisti i moralisti, baš svako biće na putu vjere, ali i ono koje Boga niječe, suočilo se s dva Kristova pitanja: »Što govori svijet, tko sam ja?« i »A vi, što vi kažete, tko sam ja?« (Lk 9, 20). Povijest je riznica plodova niklih iz te napetosti; vjernici, nevjernici, učitelji, lažni učitelji, legalisti, sveci ili moralisti. Po plodovima ćete ih poznati, pisano je (Mt 7, 15-20).

 


No, kako može biti da ista zemlja, da isto stanje, rađa tako različitim plodovima, Bogu na slavu ili na propast duše? Štoviše, kako je moguće, da čitamo iste tekstove, da slušamo iste nagovore, da se hranimo za istim stolom Riječi i Tijela, a da su nam plodovi toliko različiti? Krist je dao odgovor i na tu dilemu, samo pitanje je želimo li ga čuti? Jer, možda bi i mi, kao nekoć Petar radije Boga uvjerili u to kakav bi trebao biti. Zapravo, Petar uopće nije bio prvi, nisu li baš takvi bili farizeji i pismoznanci; oni su jako dobro znali i tko je Bog i s kim bi trebao imati posla. No, sv. Pavao nam Poslanicom Galaćanima otkriva da bi i mi trebali pripaziti na tu opasnost; na opasnost da pomislimo da baš mi sve o Bogu znamo i tako Boga zatvorimo u zakone, a sebe ustoličimo na Božje mjesto. Od takvog ropstva i oholosti Krist nas oslobodi (Gal 5,5). Uz to, opasno je pomisliti da je dovoljno slušati što ljudi kažu tko je Bog – upoznati Boga bez osobnog odnosa, bez iskustvenoga susreta nije moguće.

 

 

Dakle, pametnije bi bilo promisliti: tko je Bog za mene? No, i tu treba pripaziti, jer velika je razlika između znati: tko je Bog i tko je Bog za mene; od: tko je Bog meni i kakav je Bog, prema meni i prema drugima. Subjektivizmi su otrov vjere, jer se vjera i poznavanje Boga ne svodi samo na osobno iskustvo. Svatko bi se trebao upitati: tko zna, ima li moj Bog veze s Bogom i s tim kakav je Bog? Da se ne bi dogodilo da nekoga svoga Boga ili opet sebe sama, namećem svima i nad sve! O tome tko je za nas i kakvo mjesto u našem životu ima Bog, govore plodovi našega života: dobro ili zlo; istina ili laž; mudrost ili oholost; milosrđe ili legalizam. Istina će vas osloboditi (Iv 8, 32), rečeno je! Istina nije potreban Bogu, on je poznaje, potrebna je nama za slobodu i život u Bogu.


Mala pogreška na početku, čini veliku razliku na kraju učio je sv. Toma Akvinski, baš kao što korov postaje vidljiv tek kada pšenica uzraste. Pa kako s korovom? Između zakona i osobnih doživljaja, između slova i življenja postoji prostor za srce. Tajna je u srcu; u stvaranju novoga srca, srca koje pripada Bogu (Rim 2, 29). Nije tu riječ o nekoj sladunjavoj ljubavi, mnoštvu doživljaja, vlastitih mišljenja ili zakona, već o nutrini ispunjenoj Božjom prisutnošću koju otkriva plod razboritosti, najvećega Božjega dara čovjeku. Hoćemo li u nedjelju skuhati ručak, upaliti stroj za pranje rublja, napisati semestralni rad ili ozdraviti bolesnoga? Ono kada je govorio o Davidu koji pojede prinesene kruhove (Mk 2, 23-28), Krist je odgovorio i na to pitanje. Možda nam se ne sviđa Kristov odgovor, ali on nam otkriva kakvo i čije je naše srce. Štoviše, otkriva nam kakvim plodovima obogaćujemo zajednicu u kojoj živimo i povijest koju stvaramo; hoćemo li na kraju biti prepoznati kako kukolj ili pšenica; Krist čeka da sve uzraste. Možda i nama Krist govori kao i Petru: Djeni mač u korice (Iv 18, 19)! Ti uzmi svoj križ (Lk 9, 23), živi po Božju, a Bogu pusti da bude Bog.


s. Ivana Pavla Novina, OP

 

Himna jubileja Reda

You must have Flash Player installed in order to see this player.

Orebić - Kuća odmora

Jubilej Reda - vijesti

Stranice blažene Ozane

Meditacije

Ave Maria

Dječji vrtić Anđeli Čuvari

Dječji vrtić Blažena Hozana

Dječji vrtić Blažena Hozana - Šibenik