Duhovno s korisnim Ispis
Četvrtak, 15 Lipanj 2017 06:59

2017-6-15Upravo bismo tako mogli nazvati naše dvodnevno druženje. Neki su to nazvali izletom, drugi hodočašćem, a zapravo bio je spoj duhovnoga s korisnim i lijepim. Rano ujutro, u subotu 10. lipnja 2017. krenuo je autobus ispred župne crkve (kripte) Krista Kralja na put. Mješovitom pjevačkom crkvenom zboru, osim njihovih voditeljica, s. Antonije i s. Slavke, pridružili su se i neki prijatelji i simpatizeri zbora.

 

Krajnji je cilj ovog putovanja bilo Buško Blato i Livno. Glavni organizator je bio dr. Ivica Ištuk, rodom iz Livna, i njegova supruga, dr. Mirjam, inače članica zbora. Prva postaja je bio Sinj: Sinjska Gospa. Tu, gdje pobožan narod stoljećima hrli svojoj Majci, noseći joj zahvalnost, svoje brige, strepnje i molbe, i mi smo joj, zajednički i u tihoj osobnoj molitvi predali sebe, sve svoje i cijelu domovinu. Potom je slijedio i nezaobilazni posjet alkarskom muzeju, gdje smo, uz izvrsnog vodiča, mogli razgledati i čuti ukratko povijest alke, alkare u njihovim nošnjama, konje i njihovu opremu. Doista zanimljivo, za nas 'sjevernjake' posebno za one koji su to prvi put vidjeli.

 

Sljedeća postaja je bila Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu, bijela ljepotica, koja plijeni poglede i srca slučajnih prolaznika, kao i organiziranih hodočasnika; ukras Knina, i ponos cijeloj domovini. Naš je posjet bio nenajavljen, a željeli smo čuti barem nekoliko riječi o tom divnom zdanju. Pitali smo jednu djevojku gdje bismo mogli naći nekog fratra. Uputila nas je prema sjenokošama: „Onaj u plavom kombinezonu, to vam je gvardijan!“ Odmah se taj ljubazan sjenokoša odazvao i s nekoliko riječi opisao nam zanimljivosti crkve i grada. Bilo je vrlo simpatično, zanimljivo i korisno.


Napokon smo krenuli prema Duhovnom centru sv. Ilije u Buškom Blatu. Prije granice prolazili smo i kroz Kamensko, rodno mjesto naše s. Antonije. Nitko od njezinih tu više ne živi, ali su itekako živa emotivna sjećanja na sretne, djetinje dane. Čim smo prešli granicu budući da je organizator ovog putovanja, dr. Ištuk sin toga kraja, upoznao nas je detaljno s poviješću i ljepotama svoga mjesta i grada za kojega kaže da je uvršten među 38 najljepših mjesta u svijetu. Govorio je toplinom čovjeka koji diše sa svakim događajem, sa svakom biljkom, planinom, izvorom i rijekom.


U predvečerje smo stigli u Duhovni centar u Buškom Blatu, kojega drže oci karmelićani. Budući da smo ovo svoje putovanje nazvali i duhovnom obnovom, prije večere smo imali svetu misu, koju je za nas slavio o. Đani Kordić, uz poticajnu propovijed. Pjevali smo i zahvaljivali Gospodinu za protekli dan. Nakon večere smo, uz vodiča o. Jakova Kuharića, saznali mnoge zanimljivosti o karmelićanskom redu, obišli prekrasan okoliš, sve do jezera. Saznali smo da Buško jezero raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću ribljeg fonda (šaran, pastrmka, podbila, babuška, klen, som). Inače, Buško jezero ili Buško blato prirodni je nastavak Livanjskog polja. Nalazi se na 716 m nadmorske visine. Samo jezero ima površinu od 55,8 km2 i smatra se najvećim umjetnim jezerom - vještačka akumulacija u Evropi.


Priroda čista, zrak svjež i ljekovit, a zalaz sunca nezaboravan.
Premda nam je put do ovog odredišta bio prilično dug, ova naša raspjevana „trnjanska klipa klapa“ nije mogla u večernjim satima odoljeti, zajedničkom druženju, uz pjesmu i smijeh. Svatko je donio svoje specijalitete i dodatno počastio cijelu veselu družinu.
Sutradan ujutro, odmah nakon doručka, krenuli smo u Livno. Vrijeme je bilo, kako svi kažu 'Bogom dano'! Lagani povjetarac, uz žarko sunce, koje stvarno ne 'peče' kao u Zagrebu. U franjevačkoj crkvi na Gorici, posvećenoj sv. Petru i Pavlu, pjevali smo za vrijeme svete mise. (neki su nas pohvalili!). Nakon toga smo imali prigodu, uz izvrsno stručno vodstvo, razgledati čuveni muzej, u sklopu samostana. Uredno je katalogiziran i složen, a obuhvaća sačuvane spomenike s teološkog, kulturnog, povijesnog i zemljopisnog područja toga kraja. Godišnje ga posjeti, kažu, nekoliko stotina tisuća ljubitelja povijesti i starina.


Nakon ovog razgledavanja slijedio je kratak, ali sladak posjet mjestu Žirović. Tu, naime, živi starica majka dr. Ištuka. Sama je, a 85 joj je godina. Sretna je što može još i kopati, obrađivati vrt i brinuti se oko sebe. Kad smo je pitali kako ide sama u dućan, odgovorila je da joj „dućan dolazi ispred kuće“. A liječnik? „Eno ga u vitrini!“ Vedra, hrabra, pobožna starica uživa u svom rodnom kraju, ne bi ga zamijenila ni za što. Djeca je često posjećuju, zovu telefonski, stalno su joj u mislima, ali čini se da se najviše raduje sinu Ivici, možda i zato jer je on liječnik, kao i njegova supruga, Mirjam, pa su joj, u tom smislu, zaista uvijek blizu, „u vitrini“. Ovaj susret, premda kratak i ganutljiv, bio je dovoljan da majci Boji uljepša dan, a svima nama ostane u nezaboravnoj uspomeni.
Slijedio je povratak u naš privremeni boravak, u Buško Blato, odakle, smo, okrijepljeni, krenuli natrag prema našem stalnom boravištu, u 'bijeli Zagreb grad'.


Molitva, pjesma i smijeh zasladili su ovo naše dugo putovanje, koje nam se na kraju činilo čak prekratko da bi svatko mogao ispričati svoje dojmove, svjedočanstva i dosjetke. Ne preostaje drugo nego 'ponoviti lekciju', što su zaželjeli baš svi sudionici ovog duhovnog, korisnog i opuštajućeg putovanja.


s. Slavka  Sente

 

 

Himna jubileja Reda

You must have Flash Player installed in order to see this player.

Jubilej Reda - vijesti

Stranice blažene Ozane

Meditacije

Ave Maria

Dječji vrtić Anđeli Čuvari

Dječji vrtić Blažena Hozana

Dječji vrtić Blažena Hozana - Šibenik