Drugi dan trodnevlja Ispis
Četvrtak, 27 Travanj 2017 16:43

2017-4-25Drugi dan trodnevlja, u utorak 25. travnja, predvodio je vlč. Mirko Brlić, župnik župe bl. Augustina Kažotića u Lupoglavu. Najprije je protumačio što znači biti svet. „ Biti svet ne znači činiti izvanredna djela. Biti svet znači činiti obična, svakodnevan djela izvanrednom ljubavlju.

 

Potpuno se predavši Bogu i čovjeku bl. Ozana je živjela u maloj zazidanoj prostoriji više od pet desetljaća, pri čemu je izvanrednom ljubavlju pomagala siromašnima, molila se za ljude u različitim potrebama i savjetima je pomagala kako običnom puku, tako i ljudima političkog i crkvenog života. Vjerodostojno nasljedovanje Gospodina bilo je također vidljivo u ekumenskim nastojanjima bl. Ozane. Ona je tako zdušno prihvatila nadahnuti poziv sv. Pavla da podnosimo jedni druge u ljubavi i da se trudimo sačuvati jedinstvo Duha svezom mira. Bl. Ozana je vjerovala Isusu Kristu. U poniznosti, istini i molitvi bila je preobražena Božjom ljubavlju i tako se darovala bližnjemu.“

 

Propovjednik se potom osvrnuo i na blagdan današnjeg sveca, sv. Marka, istaknuvši da onaj tko se odluči poći za Kristom, mora biti svjestan da ne može svojom snagom činiti djela Božja. Jedino ako se oslanja na Krista može napredovati i uspjeti. „Premda smo slabi, - nastavio je – možemo činiti i ono što inače mislimo da ne možemo. Makar smo krhki i u nemogućnosti da činimo neka djela pred kojima nas toliko puta hvata strah, ipak to možemo u onome koji nas krijepi. (…) U tome nam može biti uzor i poticaj i bl. Ozana Kotorska, koja, iako je živjela zatvorena u ćeliji kao isposnica, nije živjela u izolaciji od drugih ljudi. Upravo suprotno, mnogi su k njoj dolazili i mnogi su iskusili njezinu pomoć bilo savjetom, bilo molitvom unatoč tome što je živjela u ćeliji. Možda se pitamo čemu je ustvari služila ta njezina zatvorenost u ćeliji. Nije li na taj način Ozana propustila priliku da još više bude na pomoć braći ljudima, da još više čini dobra djela nego što je činila? Razmišljajući tako mogli bismo upasti u zamku logike ovoga svijeta, jer kod bl. Ozane vidimo da je to njezino zatvaranje u ćeliju i život u ćeliji bio znak njezine darovanosti Bogu kao redovnice. Ali s druge strane, ta činjenica da se bl. Ozana na taj način darovala Bogu, nije značila da ju ne zanimaju ljudi koji su živjeli u njezinoj okolini, niti njihove životne poteškoće koje su imali. Upravo suprotno, bl. Ozana je na različite načine svjedočila svoju ljubav i brigu prema braći ljudima. Tako njezini životopisci ističu da su dolazili k njoj po savjet obični pučani, ali i učeni ljudi iz crkvenog i političkog života. Ozana je svojim mudrim, Bogom nadahnutim savjetima stekla najveći ugled u cijelom Kotoru i okolici. Mirila je zavađene.

 

 

Životopisci ističu i mnogobrojne slučajeve ozdravljenja koji su se dogodili po molitvi bl. Ozane još za njezina života. Poznat je slučaj umrlog mladića čiju je dušu Ozana svojom molitvom i djelima pokore preporučivala Božjem milosrđu, da bi joj se isti taj mladić, nakon godinu dana ukazao te joj obasjan sjajem nebeske sreće, i zahvalio što mu je pomogla da je iz čistilišta došao u raj. A najpoznatiji je onaj slučaj kada je grad Kotor bio pod opsadom turskog osvajača, te je bl. Ozana ohrabrila Kotorane i savjetovala da mole krunice i stave se pod okrilje Bl. Dj. Marije i svoga zaštitnika sv. Tripuna. (…) Ako bismo željeli izdvojiti iz života bl. Ozane Kotorske što je važno za nas danas i u čemu bismo je mogli slijediti, mislim da nam ništa drugo ne bi preostalo nego vratiti se evanđelju koje nam poručuje: Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni. S vjerom u ove evanđeoske riječi živjela je svoju svetost i bl. Ozana Kotorska i tom je svojom svetošću suobličila svoj života Božjem jedinorođenom Sinu po kojem se ovaj svijet jedino može spasiti. I zato je blažena, zato je sveta, zato je postala do savršenstva drugi Krist, do savršenstva se suobličila Isusu Kristu. I nama ne preostaje drugo nego da slijedimo primjer bl. Ozane i svakodnevno se predamo Kristu u molitvi i djelima ljubavi. Molimo Gospodina da nas, po zagovoru bl. Ozane, prosvijetli kako bismo na poprištu života činili djela Božja.“ – zaključio je propovjednik.

Na misi su pjevale sestre dominikanke.

 

s. Slavka Sente OP