Danas nas evanđelist Matej vodi na goru preobraženja. Na goru visoku, u osamu. Same s Isusom. Evanđelist Luka kaže da je Isus uzišao na goru da se pomoli. I dok se molio dogodilo se preobraženje. Ovo je druga zgoda u kojoj se čuje Očev glas s neba s istom porukom: Ovo je Sin moj! Prvi puta je Otac progovorio kod Isusova krštenja na rijeci Jordanu: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!“ (Mt 3,17) Ove riječi su došle radi Isusa. Bilo je to prije početka njegova javnog propovijedanja i djelovanja. Otac je potvrdio Isusov identitet i svoju ljubav i tako ga učvrstio za poslanje. Ubrzo će uslijediti kušnja u pustinji. Pojavit će se napasnik s kušnjom sumnje u Isusov identitet: Ako si Sin Božji (Mt 4,3.6). Isus ga odlučno odbija dajući poklonstvo Bogu i spremnost da ispuni Očevu volju.

Kod događaja preobraženja Isus nije sam. S njime su trojica učenika i dvojica nebesnika. Očev glas govori: Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!“ (Mt 17,5) Riječi su upućene i učenicima. Doći će teški dani odbacivanja, osude,  muke i raspeća. U smrtnoj agoniji, zazivajući riječi Ps 22 Bože moj, zašto si me ostavio, Isus će opet čuti riječi iz usta prolaznika, glavara svećeničkih i pismoznanaca: Ako si Sin Božji, siđi s križa! (Mt 27,40) Isus se nije pokolebao. A učenici se nisu sjetili događaja preobraženja i nije im pomogao nadvladati strah i sumnje u Isusovo bogosinovstvo.

Pođimo danas, i u ovoj korizmi, u tišinu i osamu. Slušajmo Očev glas koji govori tko je Isus. Ali govori i tko smo mi. Nad svakim od nas odzvanja ovaj glas pun ljubavi i nježnosti da smo Božja ljubljena djeca. Upravo bismo to trebali otkriti više od svega u ovoj korizmi. I povjerovati tom glasu, toj Ljubavi. Sve oko nas govori da smo bolesni, neuspješni, gubitnici, grešnici, nepoželjni, neučinkoviti. I sami sebe nekad ne vidimo drukčije. Čeznemo za nekim drugim riječima, ali ma koliko ih dobivali od ovoga svijeta, one nas neće ispuniti, osloboditi niti usrećiti.

Preobraženje nije izoliran događaj. On se uklapa u svakodnevni život. Naši trenutci života su protkani slavom Tabora i mukom Golgote. Važno je da ne zaboravimo tko je Isus i tko smo mi. Nad nama Otac vječno izgovara riječi pune ljubavi kao blagoslov. U tim riječima nalazimo snagu na životnom putu dok nam ne „zasja život i neraspadljivost“  (2Tim 1,10) u vječnosti pobjedom Kristovom nad smrću.

 

s. Blaženka Rudić OP

Preporučamo